Kraljica od Sabe posjećuje Salomona

¹Kad je kraljica od Sabe čula za Salomonovu slavu, koju je bio stekao po Gospodnjem imenu, dođe ona da ga iskuša zagonetkama. ²Dođe u Jeruzalem s veoma velikom pratnjom. Deve su nosile vrlo mnogo mirisa i zlata, i dragoga kamenja. Kad je bila došla k Salomonu, iznese mu sve što je bila naumila. ³A Salomon joj odgovori na sva njezina pitanja. Ništa nije bilo što bi kralju ostalo sakriveno, da joj ne bi mogao dati odgovor. ⁴I kad kraljica od Sabe vidje svu Salomonovu mudrost i palaču koju je bio sagradio, ⁵i kad je jela na njegovu stolu, gledajući kako njegovi dostojanstvenici tamo sjede i njegove sluge poslužuju, kao i njihovo odijelo i njegove peharnike i žrtve paljenice koje bi on u Hramu prinosio Gospodinu, ona se tad nije više mogla suzdržati ⁶i reče kralju: »Istina je bila što sam čula u svojoj zemlji o tebi i o tvojoj mudrosti. ⁷Nisam htjela vjerovati što se govorilo dok ne dođem i ne vidim svojim očima. I zaista, ni pola mi nije kazano. Tvoja mudrost i tvoje vrline nadvisuju ono što sam slušala. ⁸Sretni tvoji ljudi, sretne tvoje sluge, što uvijek stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost. ⁹Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog tvoj, koji te je zavolio tako da te je postavio na Izraelovo prijestolje. Jer Gospodin ljubi Izraela uvijek, postavi te kraljem da sudiš i dijeliš pravicu.« ¹⁰Potom darova kralju sto i dvadeset talenata zlata i vrlo mnogo mirisa i dragoga kamenja. Nikada više ne dođe toliko mirisa koliko darova kraljica od Sabe kralju Salomonu. ¹¹Hiramove lađe koje su donosile zlato iz Ofira donesoše iz Ofira vrlo mnogo drveta sandalovine i dragoga kamenja. ¹²I kralj dade načiniti iz drveta sandalovine sjedala za Gospodnji Hram, i za kraljevsku palaču, i citare i harfe za pjevače. Toliko drveta sandalovine nikada se više nije donijelo niti ga se je vidjelo do dana današnjega. ¹³A kralj Salomon darova kraljici od Sabe sve što joj se svidjelo i što je zaiskala, osim onoga što joj dade drage volje i darežljivošću jednoga kralja Salomona. Potom se ona spremi kako bi se vratila natrag i ode kući sa svojim slugama.

Salomonovo bogatstvo i slava

¹⁴Zlato što ga je dobivao Salomon u jednoj godini iznosilo je šest stotina i šezdeset i šest talenata, ¹⁵osim onoga što je dobivao od veletrgovaca, od poreza što su ga plaćali mali trgovci, beduinski knezovi i zemaljski upravitelji. ¹⁶I dade kralj Salomon izraditi dvjesta velikih štitova od kovanoga zlata: šest stotina šekela zlata upotrijebio je za jedan štit. ¹⁷Zatim tri stotine lakih štitova od kovanoga zlata; tri mine zlata upotrijebio je za jedan štit. Kralj ih je dao smjestiti u kuću libanonske šume. ¹⁸Zatim je kralj dao napraviti veliko prijestolje od slonove kosti i obložiti ga čistim zlatom. ¹⁹Šest stuba vodilo je k prijestolju, i gornji stražnji dio na prijestolju bio je okrugao. Nasloni su bili s obje strane sjedišta, i pokraj naslona bila su dva lava. ²⁰Dvanaest lavova stajalo je s obje strane na šest stuba. Takvo nije bilo još nikada napravljeno ni za koje kraljevstvo. ²¹Sve posude za piće kralja Salomona bile su od zlata, i sve posude u kući libanonske šume bile su od čistoga zlata. Ništa nije bilo od srebra koje, u vrijeme Salomonovo, nije imalo nikakve cijene. ²²Kralj je imao taršiške lađe na moru kod Hiramovih lađa. Svake tri godine jednom su dolazile taršiške lađe kući, natovarene zlatom, srebrom, slonovom kosti, majmunima i paunovima. ²³Tako nadvisi kralj Salomon sve kraljeve na zemlji bogatstvom i mudrošću. ²⁴I sav je svijet želio vidjeti Salomona, čuti njegovu mudrost, koju mu je Bog bio dao. ²⁵Pritom bi svatko sa sobom donio dar, srebrne i zlatne posude, haljine, oružje, mirise, konje i mazge, svake godine. ²⁶Salomon je prikupio i mnogobrojna kola i konjanike, i imao je tisuću i četiri stotine kola i dvanaest tisuća konjanika. Njih je podijelio po kolskim gradovima i u okolini kralja u Jeruzalemu. ²⁷Kralj dotjera dotle da je u Jeruzalemu bilo srebra tako mnogo kao kamenja, a cedara tako mnogo kao dudova koji rastu u nizini. ²⁸Konje koje je imao Salomon je uvozio iz Egipta i Koe. Kraljevi su ih trgovci dovodili iz Koe za plaću, ²⁹tako da su jedna kola koja su se izvozila iz Egipta stajala po šest stotina šekela srebra, a konj po sto i pedeset. Zahvaljujući njima dobivali su ih i svi hetitski i aramejski kraljevi.