¹Kad su oni koji su bili pod šatorima čuli što se dogodilo, ostali su izbezumljeni. ²Zahvatili su ih trepet i strah te su se razbježali. Šireći se na sve strane bježali su putovima ravnice i gorskog područja. ³Straže koje su bile utaborene na gorskom području oko Betulije također su se dale u bijeg. Tada su se za njima otisnuli sinovi Izraelovi, svi muškarci među njima koji su bili sposobni za borbu. ⁴Onda Ozija posla glasnike u Betomastaim, Bebaj, Hobaj, Kolu i u sve područje Izraela da jave što se dogodilo i zatraže neka se svi okome na neprijatelje da ih unište. ⁵Kad su čuli sinovi Izraelovi, nagnali su za njima te ih tukli sve do Hobaja. Pristigli su stanovnici Jeruzalema kao i žitelji gorskog područja, jer im je bilo javljeno što se dogodilo u vojnom logoru njihovih neprijatelja. Stanovnici Gileada i Galileje napali su s boka sve do Damaska i njegova područja te im zadali teške gubitke. ⁶Ostali što su bili u Betuliji uđoše u asirski tabor, uzeše plijen i vratiše se veoma natovareni. ⁷Oni koji se kao pobjednici vratiše u Betuliju, donesoše sa sobom ono što je ostalo; također su se stanovnici sela te posjeda na gori i u ravnici dokopali velikog plijena, jer ga je bilo veoma mnogo.

Proslava pobjede i Juditina pjesma

⁸Veliki svećenik Joakim i Vijeće Izraelovih sinova dođoše iz Jeruzalema u Betuliju da vide Juditu i da je pozdrave. ⁹Kad su stupili pred nju, blagosloviše je svi jednim glasom i rekoše: »Ti si slava Jeruzalema, ti radost Izraela, ti čast našega naroda! ¹⁰Sve si učinila svojom rukom, Izraelu si pribavila veliko dobro i Bogu si omiljela. Stoga neka te blagoslovi svemogući Gospodin zauvijek.« Sav narod reče: »Neka bude tako!« ¹¹Narod je trideset dana skupljao plijen koji je ostao od Asiraca. Juditi su dali Holofernov šator, sve njegovo srebrno posuđe, postelje, čaše i sve što mu je pripadalo. Ona je to primila, zatim natovarila na svoju mazgu koliko je moglo stati, a ostalo natovarila na svoja kola. ¹²Sve žene Izraela sabrale su se da je vide i blagoslove. Neke od njih plesale su njoj u čast. Judita je uzela grančice bršljana te ih dijelila ženama koje su bile oko nje. ¹³Judita i žene koje su bile s njome splele su sebi vijence od maslinovih grančica te povele ples svih žena. Slijedili su ih izraelski muškarci noseći oružje i vijence te pjevajući himne. ¹⁴Tada Judita zapjeva među svim Izraelcima zahvalnicu, a sav je narod pjevanjem odgovarao na ovu zahvalu.