Nabukodonozorov san

¹U drugoj godini Nabukodonozorova vladanja usnuo je Nabukodonozor san. To ga je toliko uznemirilo da nije mogao spavati. ²Tada kralj zapovjedi da se dozovu vračevi, gataoci, zaklinjači i Kaldejci. Oni su kralju trebali protumačiti san. Oni dođu i stupe pred kralja. ³Kralj im reče: »Usnuo sam san, i duh mi se uznemirio. Htio bih razumjeti san.« ⁴Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): »Kralju, da si živ dovijeka! Ispripovjedi san svojim slugama, pa ćemo ti kazati što san znači!« ⁵A kralj odgovori Kaldejcima: »Moja je odluka tvrda. Ako mi ne kažete što sam snio i što san znači, bit ćete na komade isječeni, i vaše će kuće biti ruševine. ⁶Ako li mi kažete što sam snio i što san znači, dobit ćete od mene darove i poklone, i veliku čast. Kažite mi dakle što sam snio i što san znači!« ⁷Tada oni odgovoriše po drugi put: »Neka kralj ispripovjedi san svojim slugama, pa ćemo kazati što san znači!« ⁸A kralj odvrati: »Znam sada doista da nastojite dobiti na vremenu, jer znate da u mene nema popuštanja: ⁹ako mi ne kažete što sam snio, onda ostaje nad vama osuda. Vi ste se dogovorili da mi date lažno i izmišljeno značenje, u nadi da će se promijeniti prilike. Dakle kažite mi san i znat ću da ćete mi dati i pravo značenje.« ¹⁰Kaldejci odgovoriše kralju: »Nema čovjeka na zemlji koji bi, kralju, mogao ispuniti tvoj zathjev! I nikada nije jedan kralj, makar bio velik i moćan, takvo što zahtijevao od jednoga gataoca, vrača ili Kaldejca. ¹¹Što ti, kralju, išteš, vrlo je teško! Nema nikoga koji bi mogao to kazati kralju, osim bogova, koji ne stanuju među ljudima.« ¹²Na to se kralj tako jako razljuti i razgnjevi, da izda zapovijed, da se pogube svi babilonski mudraci. ¹³Kad je bila izišla zapovijed da se poubijaju mudraci, tražili su i Daniela i njegove drugove, da ih ubiju. ¹⁴Tada se Daniel mudro i razumno predstavi Ariohu, zapovjedniku kraljevskih krvnika, koji je bio izišao da poubija babilonske vračeve. ¹⁵On upita Arioha, kraljevskog zapovjednika, zašto je kralj izdao tu strogu zapovijed. Kad je Arioh bio kazao stvar Danielu, ¹⁶ode Daniel kralju i zamoli ga da mu da vremena, jer će tada kazati kralju što san znači. ¹⁷Potom ode Daniel u svoju kuću i kaza stvar svojim drugovima Ananiji, Misaelu i Azariji, ¹⁸da bi se pomolili za milost nebeskomu Bogu zbog te tajne, i da ne bi bili pogubljeni također Daniel i njegovi drugovi s ostalim babilonskim mudracima. ¹⁹Tada je bila Danielu objavljena tajna u noćnom viđenju. I Daniel je blagoslivljao nebeskoga Boga. ²⁰Daniel se molio: »Neka je blagoslovljeno Gospodnje ime odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moć. ²¹On je onaj koji dovodi promjenu vremena i prilika; koji skida i postavlja kraljeve; koji daje mudrost mudrima i razum razumnima. ²²On otkriva što je duboko i sakriveno. On zna što se zbiva u tami, jer kod njega stanuje svjetlost. ²³Zahvaljujem ti, Bože mojih otaca! Slavim te jer si mi dao mudrost i snagu. Ti si mi i sada objavio za što smo te molili. Jer si nam objavio kraljev san.« ²⁴Nato ode Daniel k Ariohu, kojemu je kralj bio zapovjedio da pogubi babilonske mudrace. Ode i reče mu: »Ne ubijaj babilonske mudrace! Vodi me kralju! Ja mogu kralju kazati što san znači.« ²⁵Tada Arioh brže dovede Daniela pred kralja i reče mu: »Kod judejskih prognanika našao sam čovjeka koji će kazati kralju što san znači.« ²⁶Kralj reče Danielu, koji se zvao i Baltazar: »Možeš li mi doista kazati san koji sam snio, i što on znači?« ²⁷Daniel odgovori kralju: »Tajnu koju kralj hoće znati, ne mogu kazati kralju mudraci, gataoci, vračevi i pogađači. ²⁸Ali ima Bog u nebu koji otkriva tajne. On javlja tebi, kralju Nabukodonozore, što će se dogoditi u budućnosti! Ovo su san i viđenja što si ih imao na svojoj postelji: ²⁹Tebi, kralju, dođoše misli na tvojoj postelji o tome, što će se dogoditi poslije. Onaj koji objavljuje tajne kazuje ti što će biti. ³⁰Meni je sad ova tajna objavljena, ne uz pomoć neke izvaredne mudrosti, koja bi u meni bila, nego zato da bi javio kralju što san znači, i da doznaš misli svojega srca. ³¹Ti si, kralju, imao viđenje. Ti si vidio velik lik. Lik je bio visok, i svjetlost mu je bila silna. Stajao je pred tobom. Strašan je bio njegov pogled. ³²Glava toga lika bila je od čistoga zlata, prsa i mišice od srebra, tijelo i bedra od mjedi, ³³stegna od željeza, noge što od željeza što od gline. ³⁴Dok si gledao, odvali se od gore kamen sam od sebe, udari u željezne i glinene noge lika i satre ga. ³⁵Tada se stropošta odjednom željezo, glina, mjed, srebro i zlato, i rasprši se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta više od njih ni traga. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta velika gora i ispuni svu zemlju. ³⁶To je san. Sad ćemo kazati kralju što znači. ³⁷Ti si, kralju, kralj nad kraljevima, kojemu je nebeski Bog dao gospodstvo i moć, snagu i čast, ³⁸i gdje god žive ljudi, poljske životinje nebeske ptice, dao ti je u ruke, postavio te gospodarom nad svima njima. Ti si ona glava od zlata. ³⁹Nakon tebe nastat će drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treće kraljevstvo od mjedi, što će se prostirati po svoj zemlji. ⁴⁰Četvrto će kraljevstvo biti jako kao željezo. Jer željezo može sve satrti i razbiti. ⁴¹Što su noge i prsti koje si vidio bili dijelom od lončarske gline, dijelom od željeza, znači da će kraljevstvo biti razdijeljeno. Bit će u njemu nešto od tvrdoće željeza jer je, kako si vidio, željezo bilo pomiješano s lončarskom glinom. ⁴²Što su prsti bili dijelom od željeza, dijelom od gline, znači da će kraljevstvo biti dijelom tvrdo, dijelom lomno. ⁴³A što je željezo, kako si vidio, bilo pomiješano s lončarskom glinom, znači da će se međusobno pomiješati ženidbom, ali se ipak ne će stopiti u jedno, kao što se ni željezo ne može pomiješati s glinom. ⁴⁴U vrijeme onih kraljeva Bog će nebeski podići kraljevstvo koje se ne će raspasti dovijeka. Njegova vlast ne će prijeći na drugi narod. Ono će satrti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka, ⁴⁵tako kao što si vidio da se od gore kamen odvalio sam od sebe i satro željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Tako je veliki Bog javio kralju što će se dogoditi poslije. San je istinit, i tumačenje je njegovo vjerno.« ⁴⁶Tada se baci kralj Nabukodonozor ničice na svoje lice, pokloni se pred Danielom i zapovjedi da mu prinesu žrtvu i kâd. ⁴⁷Onda reče kralj Danielu: »Doista, vaš je Bog najviši Bog, gospodar nad kraljevima i objavitelj tajna, jer si ti mogao otkriti ovu tajnu.« ⁴⁸Nato iskaza kralj Danielu veliku čast. Dade mu mnoge dragocjene darove i učini ga gospodarom cijele babilonske pokrajine i poglavarom nad svim babilonskim mudracima. ⁴⁹Ali na Danielovu molbu preda kralj upravu babilonske pokrajine Sidrahu, Misahu i Abderiagu. Tako osta Daniel na kraljevskom dvoru.